Jugoistočna Evropa

ICMP blisko sarađuje sa vladama Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Srbije, Crne Gore, bivše jugoslovenske Republike Makedonije i Kosovo pod upravom UN-a.

Po prestanku sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, broj nestalih osoba za koje se pretpostavlja da nisu među živima iznosio je 40,000. U ovaj broj ulaze nestali nakon sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu i nakon krize u Makedoniji 2001. godine. Od oko 40,000 nestalih, procjenjuje se da je 30,000 osoba nestalo tokom sukoba u BiH, 5,500 tokom sukoba u Hrvatskoj, 4,400 na Kosovu i 23 osobe tokom krize u Makedoniji 2001. godine. Procjenjuje se da trenutno u regiji ima oko 14,000 nestalih, od čega 10,000 osoba nestalih tokom sukoba u BiH, 2,000 tokom sukoba u Hrvatskoj, oko 1,900 nestalih u sukobima na Kosovu i 13 u Makedoniji.

Kada je u pitanju tehnička pomoć, ICMP je od otvaranja DNK laboratorija 2001. godine pomogao u DNK identifikaciji  17.260 osoba. Od tog broja, 14.316DNK identifikacija se odnosi na nestale tokom sukoba u BiH,  2.454 osoba odnose se na Kosovo, a 490 osoba su identifikovane kroz zajednički projekt sa Hrvatskom. Od 14.316 DNK identifikacija u BiH, 6.895 DNK identifikovanih su osobe nestale tokom pada Srebrenice 1995. godine. Za potrebe DNK identifikacija, ICMP je prikupio 90.992 uzoraka krvi od članova porodica 29.521 žrtava. ICMP je primio i analizirao 55.119 uzoraka kostiju posmrtnih ostataka osoba pronađenih u masovnim grobnicama u regionu.

Najteži slučaj je identifikacija srebreničkih žrtava. Pokušavajući prikriti dokaze, počinioci su tijela premjestili iz prvobitinih masovnih grobnica na druge lokacije. Kao posljedica toga, dijelovi tijela su pronađeni u brojnim primarnim i sekundarnim masovnim grobnicama. Identifikacija ovih posmrtinh ostataka zahtijeva intenzivan rad i jedinstven pristup, prema kojem forenzičari-antropolozi koriste DNK kao smjernicu prilikom reasocijacije izmiješanih dijelova tijela. Osim toga, ICMP je nadgledao ili pružio dragocjenu forenzičku, antropološku i arheološku pomoć pri obradi više od 1,000 grobnica koje su nastale kao posljedica sukoba u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji (ICMP nije pružao pomoć prilikom iskopavanja masovnih grobnica na Kosovu). U slučajevima u kojima stručnjaci ICMP-a pružaju pomoć sačinjavaju se izvještaji o iskopavanjima.

ICMP  je pomogao i u jačanju institucionalnih kapaciteta i izradi nacrta zakona kojima treba da se podrže članovi porodica žrtava. Uz Vijeće ministara, ICMP je suosnivač bosansko-hercegovačkog Instituta za nestale osobe (INO). Sporazum o osnivanju INO-a suosnivači su potpisali u avgustu 2005. godine, a sa radom je počeo 2007. godine, nakon imenovanja članova Statutom određenih nadzornih tijela. To znači da su ovlasti koje su nekad imali entiteti BiH (uključujući sredstva, uposlenike i aktivnosti) objedinjene u INO na državnom nivou. Potraga za nestalima u sukobu u BiH sada se provodi bez obzira na etničku, religijsku i  nacionalnu pripadnost osobe za kojom se traga. ICMP je pomogao u kreiranju Centralne evidencije nestalih, a INO-u će donirati i program koji su razvili ICMP-ovi programeri tako da se Centralna evidencija nestalih može elektronski održavati. ICMP je zajedno sa Međunarodnom komisijom Crvenog križa pomogao Vijeću ministara u izradi nacrta Zakona o nestalim osobama. Na Kosovu je ICMP pomogao osnivanje među-ministarske kosovske Komisije za nestale osobe. Inicijativa je zasnovana na modelu koji se sa uspjehom primjenjuje u ostatku regiona. Kosovska Komisija će postaviti održivu politiku i sisteme koordinacije za rješavanje pitanja nestalih. Na čelu ove Komisije se trenutno nalaze šef i zamjenik šefa od kojih je jedna pozicija namijenjena predstavniku kosovskih Albanaca, a druga pozicija osobi iz nekog drugog naroda. ICMP ima u planu pomoći i kosovskoj Komisiji prilikom uspostavljanja Centralne evidencije nestalih (spreman je donirati i program koji je ICMP razvio u tu svrhu) kao i pomoći na polju zakonodavstva, a u vezi sa porodicama nestalih. ICMP je uključen u slične aktivnosti jačanja kapaciteta u Hrvatskoj i Srbiji, a po istom pitanju sarađuje i sa vladama na regionalnom nivou.

ICMP sarađuje sa preko 120 udruženja porodica nestalih i drugim organizacijama iz regiona koje se bave pitanjima građanskog društva. Cilj ICMP-a je podržati razvoj nezavisnih, aktivnih i efikasnih mehanizama koje država i građansko društvo mogu koristiti u procesu traženja istine i ostvarivanja prava preživjelih članova porodice. Domaći partneri ICMP-a sada prolaze kroz stadij u kojem stanje ovisnosti o ICMP-u treba zamijeniti većim stepenom samoodrživosti. ICMP-ov program Inicijativa građanskog društva pokriva četiri prioritetna područja, a to su: osnaživanje, umrežavanje, podizanje svijesti i promoviranje međusobnog razumijevanja. U tom smislu, ICMP posebnu pažnju posvećuje sljedećim primarnim ciljevima:

  • Povećanje samoodrživosti udruženja porodica nestalih;
  • Razvoj efikasnih struktura za koordinaciju;
  • Podrška projektima tranzicijske pravde i suočavanja sa prošlošću;
  • Promoviranje obrazovanja i upoznavanje porodica nestalih sa njihovim pravima.

ICMP  podržava međunarodne i domaće sudove u predmetima vezanim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i druge zločine prema međunarodnom pravu, a u skladu sa zaštitom podataka i drugim mjerama zaštite prema politici ICMP-a.

U kontekstu Jugoistočne Evrope, rad ICMP-a trajno doprinosi procesu osiguravanja mira i stabilnosti u regiji tako što nudi tačan prikaz počinjenih zvjerstava, radi sa žrtvama i na jačaanju državnih kapaciteta na traženju rješenja ovog problema.