Sjećanje na nestale

Article posted on August 30, 2013
Kathryne Bomberger, Generalna direktorica ICMP-a

Kathryne Bomberger, Generalna direktorica ICMP-a

Širom svijeta postoje milioni prijavljenih osoba nestalih usljed oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava. Pored toga, na hiljade ljudi nestane svake godine kao posljedica nesreća, trgovine ljudima, organiziranog kriminala i drugih uzroka.

Kada osobe nestanu kao posljedica državnih akcija, mogu se smatrati nestalim kao posljedicom krivičnog djela prisilnog nestanka. U takvim slučajevima, neizvjesnost o sudbini nestalih osoba može opstruirati mirovne procese, potpunu implementaciju vladavine prava i oslabiti povjerenje u demokratiju i političke institucije. Efektivne mjere rješavanja ovih vrsta nestanaka mogu također spriječiti buduće zločine.

30. august je prepoznat širom svijeta kao Međunarodni dan nestalih osoba. Na ovaj dan porodice osoba koje su nestale usljed oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava nastoje skrenuti pažnju ovom problemu i osiguraju podršku vlasti zakonskim pravima porodica nestalih da znaju istinu i informacije o svojim najmilijim. Oni govore u ime svojih nestalih koji nemaju glasa kojim bi tražili istinu i pravdu.

Inicijativa da se obilježi ovaj dan potekla je od Latinoameričke federacije udruženja porodica zatočenih i nestalih, koja je osnovana u Kostariki 1981, i od tada je priznata u cijelom svijetu. U poređenju sa 1981. godinom, kada je inicijativa za obilježavanjem Međunarodnog dana nestalih osoba prvi put pokrenuta, danas postoji ogromna razlika u rješavanju pitanja nestalih osoba.

Nedavne napretke u velikoj mjeri pokreću promjene u svijetu za izgradnjom mirnih država kroz strategije tranzicione pravde i inicijative vladavine prava, koje pokušavaju ispraviti naslijeđe nasilnih konflikta i masovnih kršenja ljudskih prava. Takve strategije su također imale odjeka i u slučajevima osoba nestalih usljed prirodnih i drugih uzroka, gdje zakon i forenzički pristupi postaju pravilo. Dalje, napredak u polju genetike, korištenja modernih forenzičkih metoda i uspostavljanje baza podataka za praćenje slučajeva nestalih osoba omogućili su lociranje i identificiranje osoba s nivoom vjerovatnoće koja ranije nije bila dostupna.

Ovi napreci su također mnogobrojni. Više osoba koje su nestale tokom nedavnih sukoba i katastrova je identifikovano, nego što je to bio slučaj nekoliko dekada ranije. Sukobi koji su se desili na području bivše Jugoslavije tokom 90-ih godina su jedan takav slučaj. Procijenjeno je da je oko 40,000 osoba nestalo kao posljedica oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i drugih zločina. Danas, 70 posto od ukupnog broja nestalih je pronađeno. Jedinstven napor svjetskih policijskih snaga da riješe slučajeve osoba nestalih usljed cunamija u jugoistočnoj Aziji 2004. godine je još jedan primjer sposobnosti zajedničkog korištenja resursa na međunarodnom nivou, koji je rezultirao značajnim broj identifikovanih osoba.

Ovi pomaci imali su uticaja na razvoj zemalja nakon konflikata ili velikih katastrofa. U područjima gdje su zemlje uspješno riješile slučajeve osoba nestalih usljed konflikta, kao što su između ostalih zemlje bivše Jugoslavije, Peru, Argentina, Istočni Timor i Južna Afrika, države su preuzele vlasništvo nad procesom, pomaci su učinjeni i na ispravnom istraživanju slučajeva i procesuiranju odgovornih, civilno društvo je aktivno uključeno u proces i primijenjuju se moderne forenzičke metode, uključujući DNK.
Ovi faktori su također imali značajnog uticaja na krivična suđenja, jačanje vladavine prava, omogućavanje porodicama nestalih ne samo pravo da znaju istinu i okolnosti nestanaka, nego su im i omogućili da traže pravdu i reparacije.

Danas se ICMP pridružuje stotinama hiljada porodica osoba nestalih iz zemalja Zapadnog Balkana, kao i Kipra, Iraka, Španije, Libana, Kuvajta, Libije, Perua, Čilea, Argentine, Kolumbije, Nepala, Gvatemale, Indije, Pakistana, Alžira, El Salvadora, Šri Lanke, Meksika, Jemena, Somalije, Južne Afrike i mnogih drugih zemalja širom svijeta u odavanju počasti nestalim osobama. Na ovaj način, ICMP se pridružuje stotinama hiljada porodica nestalih u podizanju svijesti o ovom globalnom pitanju, čije rješenje nije samo važno za pružanje smiraja porodicama nestalih, već i implementaciju vladavine prava i upostavljanja mira i pravde.

ICMP također želi da iskoristi ovu priliku i najavi da će organizirati međunarodnu konferenciju: „Nestali: Agenda za budućnost“, od 29. oktobra do 01. Novembra u Palači mira u Hagu, u Holandiji.

ICMP-jeva međunarodna konferencija će otvoriti forum za učesnike koji predstavljaju države, međunarodne i nevladine organizacije, žrtve i preživjele, privatni sektor, akademsku zajednicu i novinare.

Dalje, ICMP će ugostiti visoke političke zvaničnike, organizacije za ljudska prava, pravosudne organizacije, odbrambene i sigurnosne organizacije, organizacije koje djeluju u slučajevima hitne intervencije, specijalizirana ministrarstava i institucije širom svijeta kako bi iznijeli mišljenja o pitanju nestalih osoba.

ICMP je osnovan 1996. godine na Samitu G-7 kako bi pomagao vladama i drugim u pronalasku i identifikovanju osoba nestalih tokom ratova 90-ih godina na području bivše Jugoslavije, ali je kasnije proširio djelovanje na globalnoj razini i u slučajevima katastrofa i drugih uzroka. ICMP pruža sveobuhvatan pristup pomoći vladama. Pomaže gradnji institucionalne infrastrukture u pogođenim zemljama. Surađuje sa organizacijama civilnog društvom u osiguranju njihovog aktivnog i smislenog angažmana. Pruža tehničku pomoć vladama u pronalasku, iskopavanju i identifikovanju nestalih. Daje podršku radu pravosudnog sektora. Kao dio svoje tehničke podrške, ICMP održava najveći i najučinkovitiji DNK laboratoriji posvećen isključivo identifikovanju nestalih osoba. Sjedište ICMP-a je u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.

U Sarajevu, 30. augusta 2013. godine
Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a